Metrologija

Baza prostorskih podataka omogućava provjere i mjerenja parcelacije

Pitanje osnovne mjerne jedinice (stopa – pous) kojom je izmjereno Starogradsko polje zanimljivo je iz više razloga. Grci su upotrebljavali različite mjere: atinska, odnosno jonska  je dužine oko 0,296 m i slična je standardnoj rimskoj mjeri (pes), a dorska stopa je veća, oko 0,326 m. Mnogi istraživači misle, da je svaki grad mogao imati svoju mjeru, a izračunali su i „normalnu” grčku stopu od 0,308 i od 0,316 m. Mjerni standard se mogao mijenjati vremenom, a ujedno se moglo u jednom gradu upotrebljavati i više mjera, a očuvane su mjerne ploče koje prikazuju razne mjerne standarde i omogućavaju preračunavanje. Mi ne znamo kakvu stopu su upotrebljavali Parani, ali s obzirom na njihovu „etničko” kulturnu pripadnost očekivali bismo jonsku.

No, već po prvim našim mjerenjima postalo je jasno, da to nije standard koji je upotrijebljen pri parcelaciji Starogradskog polja: razlika između dužine jonskog stadija (oko 177 m) i tu izmjerenog je previše velika – pri dužini modularne jedinice od 5 stadija to je blizu 20 m. Ali nije ni dorska, odnosno olimpijska, kako je mislio Zaninović, jer ta je opet  prevelika, pa bi razlika bila čak preko 50 m.

Statistička analiza koju je izveo Zoran Stančič temelji se na opažanju, da su mjere, uzimane na karti polja u razmjeru 1:5000, koje obuhvaćaju više modularnih jedinica parcelacije u smjeru sjever-jug, u prosjeku dosta veće od onih mjerenih u smjeru istok-zapad. Pošto su modularne jedinice izdužene (1×5 stadija), možemo zaključiti da razlika proizlazi iz različitog broja pri parcelaciji posebice mjerenih putova na tim potezima: na mjerenim potezima sjever-jug bit će 5 puta više putova nego na potezima istok-zapad. Na osnovu toga izračunana je širina putova (10 stopa) i čista veličina modularnih jedinica za poljoprivredne posjede.

Statistička obrada izmjerenih dužina modularnih jedinica (osnovnih čestica) grčke parcelacije (Zoran Stančič)

Statističkim putem tako je izračunana osnovna mjera starogradske parcelacije i dobivena stopa od 0.3026 mm. Ta mjera je međutim izuzetno blizu onoj od 0,302 m koja je izmjerena između startne i ciljne linije stadiona u Istmiji i Epidauru na Peloponezu, obnovljenih u 4. vijeku prije Krista. Mjera je možda zastupljena i na metrološkom reljefu sa otoka Salamine iz istog razdoblja. Vremenska podudarnost je važna, i mi smatramo da je opravdano ustvrditi da je stopa od 0.302(6) m bila standardna mjera, ili barem jedna od mjera koje su upotrebljavali Farani.

Baza prostorskih podataka omogućava provjere i mjerenja parcelacije