Položaj Farosa

Zračni snimak područja Starog Grada i dijela polja

Zračni snimak područja Starog Grada i dijela polja

Dosad su predložena tri plana prostiranja grada. Onaj bolje potvrđeni obuhvaća pravokutnik od 150×100 m. Drugi ima proširenje prema jugu i prema zapadu, što daje površinu grada četiri puta veću od  prvog prijedloga. Treći pak plan predviđa isto pravokutnik koji je smanjen na jugoistočnom dijelu. Donedavno je bilo nedovoljnog arheološkog dokaznog materijala da bi te pretpostavke bile potkrijepljene. Međutim, nedavni sistematski terenski pregledi tog područja pokazali su da prostiranje grčkih artefakata pokriva površinu od nekih 10 ha, mnogo veću od prostiranja rimskog materijala. Kako bi se dobila jasnija predodžba o veličini grada, 1993. i 96. iskopana je sonda uz dio gradskih zidina Farosa koji čine sjevernu liniju grada. Rezultati pokazuju da je ovaj zid bio izgrađen od grčkih blokova, ali u kasnom rimskom razdoblju kad je područje A bilo utvrđeno, vjerojatno da se zaštiti rimska Farija u vrijeme nestabilnosti, u kasnom 3. stoljeću. Ispod tog kasnoantičkog bedema bio je niz gradskih zgrada, koje su potjecale iz vremena osnivanja grčke kolonije, nad kojima su slijedili ostaci rimske gradnje iz vremena cara Augusta.

Terenski pregled i iskapanja međunarodnog tima Projekt Hvar-arheologija mediteranskog predjela, nisu mogli utvrditi je li bedemima bio opasan cijeli grad ili samo agora (javne zgrade i tržnica) i još neke kuće grčkog naselja, niti gdje je bio centar grada.

Obimnija iskapanja oko crkve sv. Ivana, koja je izvela Državna uprava za zaštitu spomenika kulture iz Splita u posljednjih dvadesetak godina, otkrila su dio istočnog grčkog fortifikacijskog zida. Zaštitna iskapanja konzervatora otkrila su dijelove grčkih kuća na više lokacija, unutar i izvan stare gradske jezgre današnjeg Staroga Grada, ali to je još uvijek nedovoljno za  rekonstrukciju urbanog plana Farosa. Ovi tragovi pokazuju da je većina stanovnika imala sličan životni standard. Još uvijek nemamo podatke o javnim zgradama, poput hramova, agore ili ostataka luke.  Ipak, prema dva sačuvana grčka natpisa na kamenu znamo da je postojao hram posvećen Afroditi, božici ljepote.

Uzmemo li u obzir površinu gdje su nađeni grčki artefakti oko Starog Grada, može se računati da je oko 500 Parana živjelo u gradu, a ukupno oko 1000 na cijelom teritoriju – hori  kolonije.