Faroska hora

3D rekonstrukcija Starogradskog polja sa parcelacijom austrijskog katastra iz ranog 19. stoljeća: naznačeni su putovi na rubovima antičkih grčkih parcela, prikazana su i nalazišta grčkih i rimskih vila u polju (crvene točke).
Kliknite na sliku za veći prikaz

Hora (gr. ΧΩΡΑ) je teritorij koji je bio pod upravom antičkog grčkoga grada (polis), a kako je primarna ekonomija grčkih gradova poljoprivreda, hora znači agrarno područje, za razliku od gradskog centra koji je nazivan asti (gr. ΑΣΤΥ). Postoji i predio izvan hore kojeg su koristili doseljenici i domorodci, takozvana ESCHATIA, tampon zona između njih. Služila je za lov na divljač, ispašu, proizvodnju meda i za nabavu ogrjeva. 

Hora i asti predstavlja gradsku državu ili polis (gr. ΠΟΛΙΣ). Pretpostavljamo da je farski polis s gradskim centrom u Starom Gradu obuhvaćao područje svih današnjih naselja oko polja do Jelse i Pitava.

U grčkim agrarnim kolonijama, a Faros je bila takva kolonija čiji je matični grad bio Paros na istoimenom otoku u Egejskom moru, podjela poljoprivrednog zemljišta među kolonistima bila je ključna operacija koju je trebalo obaviti tijekom osnivanja. To se dogodilo 385/4. godine prije Krista. Mreža dodijeljenih parcela bila je uvijek geometrijska (i sam pojam geometrije vezan je na mjerenje zemljišta: gr. ΓE = zemlja).

U Starogradskom polju takva mreža grčke parcelacije najbolje je očuvana na cijelom Mediteranu i to zahvaljujući suhozidinama koje su stalno kroz 2400 godina građene i obnavljane!

Tako i nije neobično što je UNESCO prepoznao Starogradsko polje kao kulturni krajolik od izuzetnog značaja i uvrstio ga na Listu svjetske kulturne baštine.